Turističke znamenitosti

Pješke ili biciklom. Za koju god od ponuđenih mogućnosti se čovjek odluči, u svakom će se slučaju odlučiti dobro. Haloze i Zagorje idealne su pokrajine za skitanje po njihovim planinama i dolinama, pješke ili biciklom. Na tim putovima ima nekoliko uređenih seoskih turizama i imanja vinogradara gdje se može kušati i uživati u domaćim specijalitetima, od kruha, mesa iz banjice, vina, sira i još mnogo delicija.

Za pješačenje je primjerena Haloška planinarska staza od Borla do Donačke gore, koja zahtjeva oko tri dana hoda, kao i planinarski put po Ravnoj Gori ili Viničko-Cestička pješačko-biciklistička staza koja prolazi kroz Cestičko-Viničko vinogorje do Arboretuma Opeke u Marčanu. Već trideset godina postoji i Haloško-Zagorska transverzala koja je u posljednje vrijeme ponovno oživjela.

U turističkoj zoni Haloze - Zagorje otvoreno je nekoliko etnografskih zbirki koje putnik može pogledati i tako saznati kako su živjeli ovdašnji ljudi.


Etnografski muzej u Velikoj Varnici

Etnografsko društvo prikupilo je i izložilo predmete koji su nekad služili ili još služe ljudima za poslove u njihovim svakodnevnim životima.


Nošnja u Pobrežju i okolici u drugoj polovici 19. stoljeća

Iz sjećanja i svjedočenja svojih roditelja, baka i djedova te sačuvanih fotografija, članovi Folklornoga društva Pobrežje upoznali su i otkrili posebnosti i zanimljivosti seljačke svakodnevne i nedjeljne nošnje u svom kraju.


Od zrna do kruha

Etnološka zbirka na Korpičevom imanju prikazuje baš takvo nekadašnje Haloško gospodarstvo. Sačuvan je sav pribor za pečenje kruha kao što su žrvnji, posuđe, krušna peć... U zbirci su također zemljane posude za kuhanje u krušnoj peći i sve vrste seoske opreme za obavljanje svakodnevnih poslova.


Fašnička maska

U Halozama se sačuvalo mnogo fašničkih običaja i mnogo fašničkih likova te maski. Među njima je najpoznatija maska kurenta, koji se razlikuje od kurenta iz obližnjeg Ptujskog polja. Oprema kurenta (kapa sa goveđim rogovima, velikim kožuhom od ovčje kože, ježincem i zvoncem) uvijek izaziva strahopoštovanje. U zbirci su još predstavljene i druge maske: orači, vrag, rusa, baba koja nosi djeda..


Izložbeni prostor Lepoglavske Čipke u Lepoglavi

Lepoglavska čipka – ljepota i čarolija… njezinu su izradu u Lepoglavi prije više stoljeća pokrenuli Pavlini. To je nježna čipka koja se radi od lanenog ili pamučnog konca pomoću okruglog tvrdog podloška i parnog broja drvenih batića tzv. dedeki i bateki. Izrađuje se preko nacrtanog predloška, preplitano na način koji reljefno ističe konture pojedinoga motiva. Motivi su uglavnom iz životinjskog i biljnog svijeta.


Zbirka fotografija fresaka »Likovna poruka Ivana Rangera« u Lepoglavi


Etnografski muzej u Gornjoj Voći

Voća je zaista predivna… čista voda… šuma… i zbirka velikih skulptura od drveta i kamena koje su nastale tijekom tradicionalnih kiparskih kolonija koje se održavaju svake godine na temu »Neandretalac i vino«. Skulpture su zbilja jedinstvene, a osim u muzeju postavljene su po cijeloj Voći tako da je dio zbirke na otvorenom.


Vinogradarstvo i pečenje kruha

1938. godine kod Sv. Barbare (današnje Cirkulane) su u Halozama osnovali udrugu vinogradara koja je pomagala u obnovi nasada, prodaji mošta i vina, izobrazbi vinogradara i dr. Od sačuvanih haloških cimpranih kuća Milan Voglar jednu je preselio iz Maloga Okiča u Pristavo i u njoj se danas može vidjeti većinu onoga što ovdašnji ljudi upotrebljavaju za obrađivanje vinograda i proizvodnje vina. Nije slučajno da su u kući predmeti za pečenje kruha.

 

U turističkoj zoni Haloze – Zagorje ima još nekoliko zanimljivosti - poznate gore Ravna i Donačka, arboretum Opeka i Špilja Vindija.

Ravna gora

Ravna gora visoka je 686 metara i na njoj se nalaze dva planinska doma (Filićev dom i Pusti duh), gdje se možete okrijepiti hranom i pićem te prespavati. Ravna gora poznata je po svojem centru za parajedriličarstvo i po mnogim planinskim pješačkim stazama. Blizu najvišega vrha nalazi se crkva Sv. Tri Kralja, a sa njega se pruža jedinstven pogled na Trakošćan i cijelu turističku zonu.


Donačka gora

Ta 883 metara visoka gora zaključuje lanac gorja Karavanki i svojim posebnim položajem prevladava nad cijelim okolnim raslinjem i gorjem, te pobuđuje sstrahopoštovanje ljudi. U stvarnosti je gostoljubiva za prolaznike koji se uspinju po njezinoj sjevernoj strani gdje se nalazi 27 hektara zaštićene bukove prašume na njezinom vrhu.

Na proplanku je planinarski dom, koji je dobro ishodište za uspon na vrh. Na sredini gore svoje su uzletište pronašli parajedriličari, koji svojim platnenim krilima mnogo puta nošeni ugodnim zračnim strujama doleta do vrha gore iako su poletjeli iz njezine sredine. Jedino na tor gori na cijelom svijetu raste Wulfenov natresk, na njoj se gnijezde sokolovi, a gora ima i mnogo drugih posebnosti.


Arboretum Opeka u Marčanu

Arboretum Opeka jedan je od najljepših i najbogatijih arboretuma u srednjoj Europi. Nalazi se u Marčanu pokraj Vinice, samo 15 km udaljen od Varaždina. U parku raste oko 14 tisuća stabala i grmlja, i preko 200 različitih biljnih vrsta. Jedan od najpoznatijih vlasnika Opeke bio je grof Marko Bombelles. U parku se nalazi dvorac Opeka. Tu je bilo mjesto sjaja, romantike i ljubavi... a taj duh starih vremena osjeća se i danas.


Špilja Vindija kod Donje Voće

Najstarije i svjetski poznato arheološko i antropološko nalazište je špilja Vindija u Donjoj Voći, 30 kilometara od Varaždina. Vindija je jedna od najvećih i u stručnim krugovima najviše cijenjeno nalazište u ovom dijelu Europe. Pronalasci u njoj protežu se od paleolitika preko neolitika do ranoga srednjeg vijeka. Ostaci kostiju iz te špilje omogućuju praćenje razvoja od neandertalca do suvremenoga čovjeka. Našli su ostatke kasnih neandertalaca i njihov alat. Stručnjaci su zaključili da su se baš na tom području susreli kasni neandertalci i suvremeni ljudi.