Voda, vino i kruh


Zagorje i Haloze najsušnija su područja. Pitka se voda nalazila u bunarima na dnu dolina, koji su bili daleko od kuća, pa ju je trebalo nositi na leđima u specijalnim drvenim posudama. Zbog dragocjenosti vode nije bilo ništa neuobičajeno da se prolaznicima koji su molili za vodu radije natočilo vino. Budući da na tom području uspijevaju odlične vinske sorte, već su prije pola stoljeća bili zasađeni vinogradi, pa je ljudima vino bilo uvijek pri ruci. Kruh je bio jedan od proizvoda koji su nekadašnje mnogobrojne obitelji imale dovoljno. Bio je vrlo cijenjen, a možda čak i više nego u crkvenom obredu.

Pečenje kruha u posebnoj zidanoj krušnoj peći na svu se sreću sačuvalo do današnjih dana.

Najbolji poznavatelj haloškoga vinogradarstva te domaćin ovoga kraja, mr. Zdenko Rajher, vrlo precizno opisuje taj razvoj: »Počeci vinogradarstva sežu u razdoblje Kelta, a daljini razvoj zasluga je Rimljana. Vrlo važnu ulogu u razvoju vinogradarstva u Halozama ima i ugodan utjecaj subpanonske klime, sa kojom se mogu pohvaliti najpoznatije europske vinorodne pokrajine. Proljetna se temperatura uspije održati do kasne jeseni što pogoduje zrenju grožđa, također za dobivanje vina iz prezrelog grožđa s plemenitim plijesnima. Geološku podlogu predstavljaju lapor, djelomično pješčana podloga i vapnenac, koji su za razvoj vinograda vrlo ugodni.

Haloška vina u velikoj mjeri su kvalitetna i vrhunska bijela vina, uglavnom sortna. Specifičnost haloških vina je lijepa boja, bogat buket i aroma te harmoničnost. Prevladavaju sorte: laški rizling, sauvignon, šipon, chardonnay, bijeli i sivi pinot, traminac, žuti muškat. Osim svježih mladih vina s rodnimi i cvjetnom aromom, ne nedostaju ni izvanredno odlična bogata vina posebne zrelosti i načina berbe (kasne berbe, izbori, ledena vina).«

Na tom području naraste 97 % različnih sorti za bijelo vino: ranfol, laški rizling, renski rizling, sauvignon, chardonnay, šipon, sivi i bijeli pinot, traminac, žuti muškat, muškat ottonel, a samo 3 % je crveno vino: plavi pinot, plava frankovka, portugalka.

Vinska sorta na tim brežuljcima predstavljala je autohtonu kulturu, a se zbog rascjepkanosti posjeda smanjio opseg vinogradara, a s njima i daljnja gospodarska perspektiva. Vinogradarstvo je obilježilo ljude toga kraja, sam položaj i smještaj, oblikovalo arhitekturu te izgradilo međuljudske odnose i društveni položaj.

Grožđe iz haloških vinograda već stoljećina moštom puni vinske podrume u Ptuju. Ta 750 godina stara podrumarska tradicija je haloška i u neku ruku i zagorska. Također je najstarije slovensko arhivsko vino (zlatni trs iz 1917. godine) u ptujskom podrumu iz Haloza. Vinogradi su na zagorskoj strani manji, a obitelji veće pa su Zagorci nerado prodavali vino...o čemu govore i stihovi pjesme: »još ni jeden Zagorec nije prodal vina već mu ga je popila njegova družina, pi me ga, pi me ga sve do dana belega«. Posljednjih desetljeća u čitavoj je turističkoj zoni mnogo vinogradara i podrumara s vlastitim punjenjem kvalitetnih vina.

Godišnja ocjenjivanja dokazuju da je baš na tom području najviše iskusnih podrumara koji dobivaju mnoga priznanja čak i na svjetski poznatim sajmovima. Pokazalo se da su Haloze i Zagorje izvanredna pokrajina za laški rizling, renski rizling i sivi pinot, koji dosežu izvanrednu kvalitetu kao i predikatna vina. Isto takve rezultate dosežu i zagorski vinogradari i njihovi zajednički nastupi, na predestavljanju najboljih vrsta vina. Ta predstavljanja vrlo su uspješna i često se održavaju.

Kuhinju turističke zone Haloze – Zagorje predstavljaju mnoga jednostavna i ukusna jela. Turistička zona idealno je mjesto za gastronomski izlet, kojeg je moguče iskusiti u hramu slikovitih domaćih gospodarstva, gostionica i vinotočja.

Kruh je uglavnom kukuruzani, ječmeni, raženi ili miješan od nekolkiko vrsta brašna, dok su pogače po kvaliteti vrlo slične kruhu (kuruznjača, zlevanka, gibanica, orehnjača ili makovnjača). Mnoga jela su jaka jela, značajni su mliječni proizvodi (kravlje, kozje ili ovčje mlijeko), također ima mnogo povrća, najčešće pomiješano s mesom, npr. u varivu (bučino varivo, grah, mahune, zelje, ječmena kaša) i salate (svježi krastavci s kiselim vrhnjem i češnjakom, zelena salata, salata od rajčice s paprikom i lukom...).

Obvezno morate probati meso iz banjice, voćni kruh tzv. krhlek, haloški »ašikol«, zagorsku puricu s mlincima, hajdine ili kukuruzne žgance. Teško ćete pronaći bolje pripremljenu patku, gusku ili kokoš, nego što je ovom kraju, gdje one slobodno šeću dvorištima i same se hrane. Pa zatim svinjski specialiteti… kolinje trebate doživjeti. Krvavice, čurke i druge posebne kobasice s kiselim zeljem, kuhana svinjska nogica s krumpirovom ili grahovom salatom, s lukom, te obavezno bučino ulje...kako je sve to ukusno.

Uz sve spomenuto nude vam i vinski ili kromipirov gulaš, pečenu divljač, domaćega jarića, prilog s tjesteninama, krumpirom, žitaricama... Okusna slatka jela su: palačinke, zagorski štrukli, nabujak sa sirom ili jabukama, bučina pogača, razna peciva, zlevke, haloška gibanica, orehovnjača, makovnjača… na seoskim gospodarstvima uz degustaciju vina dobijete i domaći ovčji i kozji sir, domaći kruh iz krušne peći itd.

Free Joomla Lightbox Gallery